U prošlom smo broju obradili one najčešće i najpopularnije, voćne i svježe herbalne arome koje najčešće nalazimo u svježim i mladim te strukturom nešto jednostavnijim vinima. Nastavljamo s manje učestalim, međutim jednako važnim aromama koje nalazimo kod kompleksnijih vina, a završavamo s manama
6. Suhe herbalne arome.
Sijeno: redovna aroma bijelih vina koja nisu imala kontroliranu temperaturu pri vrenju.
Duhan: mnoga crna vina, a bordoške sorte i sangiovese redovno. Posljedica odležavanja u drvenim bačvama.
Zeleni čaj: česta aroma u bijelim vinima ekstremnijih vinifikacija.
Crni čaj: mladi Porto i mnoga crna vina sa oksidativnom notom.
7. Cvjetne arome.
Livadno cvijeće (bilje): često korišten izraz za splet herbalnih i cvjetnih aroma koje je teško preciznije definirati. Često u graševina kasnih berbi i ostalih blago prezrelih bijelih vina Slavonije i Podunavlja.
Cvijet akacije (bagrema): najčešća cvjetna aroma koju nalazimo u zrelijem rajnskom rizlingu, malvaziji, kerneru, veltlincu…
Cvijet bazge: kod zrelih sauvignona iz Međimurja i Prigorja.
Ruža: Traminac hladnijih regija.
Ljubičica: Aroma crnih vina. U tragovima kod odležanih crnih vina poželjna, međutim kada dominira kod mladih crnjaka iz inoksa je mana.
Kamilica: Tipična za graševine Slavonije kasnih berbi, ali samo kao primjesa.
Cvijet naranče: česta u slatkim muškatima.
Lipa i jasmin: rijetko je intenzivna aroma, ali kao primjesa nalazi se u brojnim sortama zrelih vina kontinentalnih klima.
8. Mineralne arome.
Kremen: normalan u Chablisu, rijeđe u Pouilly Fumeu, kod nas povremeno u Prigorju i bregovitoj Hrvatskoj u škrletu, moslavcu, kraljevini.
Miris mora: jako čest u top malvazijama, naročito onim sa crljenice, ali i nekim crnim vinima.
Miris kamenice: u ne odveć prezrelim plavcima sa dobrih položaja.
Petrolej (kerozin): pravilo za odležani rajnski rizling, ponekad u starijim graševinama ili moslavcu.
Katran: miris čest u vinima Pijemonta, naročito Barolo, vrlo rijetko u Hrvatskim crnjacima.
Zemlja/šljunak/kamen: Crni Bordeaux sa naglaskom na Graves.
9. Kvaščane arome.
Miris tijesta: u bijelim vinima svježe skinutim sa taloga.
Svježi kruh: često u šampanjcima, a ponekad i u mirnim bijelim vinima sa
taloga
Maslac: Chardonnay, malvazija i pošip kojima je provedena malolaktična fermentacija.
Toast: kod bijelih vina fermentiranih u baricima i odležavanih na talogu.
10. Začini.
Vanilija: jako česta slatkasta aroma kod vina koja su dijelom ili cijela odležavala u hrastovim baricima.
Klinčić: često u cabernet sauvignonu, ali i drugim crnjacima, posljedica spoja hrasta i voća sorte.
Papar: cijenjena pikantna aroma tipična za syrah-shiraz, teran, babić.
Likoricija: u karakternim i punim crnim vinima Dalmacije, južne Francuske i Španjolske.
Tamna čokolada: česta u ne prezrelim plavcima, babiću, syrahu i južnoafričkim cabernetima. Znak odlično dozrijelog vina.
11. Arome dima.
Ugljen: Rijetka aroma kao posljedica nedovoljno dozrelih i previše tostiranih barik bačava.
Panceta: Malvazije i druga bijela vina sa taloga iz barika akacije, a ponekad i hrasta u prvoj fazi dozrijevanja. Kada još nisu za tržište.
Kava: Česta i poželjna aroma odležanih crnih vina poput pinot noira iz Burgundije. Posljedica dobrih bačava i dugačkog odležavanja.
Cedar: Miris kutije u kojoj su pakirane cigare. Česta i poželjna aroma cabernet sauvignona iz Bordeauxa.
Hrast: neželjena aroma koja daje signal da je vino aromatski izvan balansa.
12. Nekonvencionalne arome.
Jabukovača: ili cider, utjelovljuje aromu fermentacije, kiselkastog je štiha, pomalo reska, no zapravo ugodna karakteristika ekstremnih vina.
Botritis: ili miris plemenite plijesni, redovan u domaćih vina izborne berbe prosušenih bobica, zatim u mađarskom Tokaju i bordoškom Sauternesu ili Barsacu.
13. Animalne arome.
Koža: prisutna u brojnim odležanim vinima i jako česta u crnim vinima toplijih regija južne Italije, Dalmacije, te južne Francuske i cijele Španjolske. Zaštitni znak klasične Rioje.
Mošus: ili miris divljači nalazimo u plavcima ali i skupim pinotima iz Burgundije.
Svježe meso: aroma premladih crnih vina koja su prerano izašla na tržište ili su nedovoljno dozrijevena u drvenom suđu. Posebno često kod terana i merlota.
14. Arome starenja.
Medne note: poprimaju bijela vina kada uđu u tercijarnu fazu
Karamela: bijela vina sa neprovrelim šećerom u zadnjoj fazi ili sva vina u neželjenom kontaktu sa zrakom zbog lošeg čepa.
Gljive: aroma isključivo starih vina.
Mahovina: pojavljuje se kod vrlo starih bijelih vina.
Miris starog vinskog podruma. Zapravo miris ustajalosti. Ako je prisutan, često samo traži strpljenje dok se vino otvori i ponudi neke druge arome.
15. Mane.
Po čepu (TCA): najčešća mana isključivo buteljiranih vina začepljenih plutenim čepom. Posljedica rijetkog spoja 2,4,6 Trikloroanisol koji se povremeno nalazi u samom čepu i koji kontaktu sa tekućinom stvara taj neugodan miris. U iznimno rijetkim slučajevima uzročnik nije čep već tretman vina u vinariji.
Sumporovodik: kuhana jaja, a u rijetkim ekstremnim primjerima pokvarena jaja.
Sumporni dioksid: miris spaljenih šibica
Oksidacija: Ne mora biti mana kod vina s namjerom tako proizvedenih, poput Sherrya, Madeire, Prošeka i Porta. Međutim kod svježih vina je izraziti problem jer uništava ostale arome i ostavlja vino bez teka i živosti. Prepoznaje se po aromama u rasponu od, ovisno o fazi procesa, od odstajale ribane jabuke na samom početku, preko oskoruša, pa sve do mirisa ljepila u krajnjoj fazi. Kod spomenutih slatkih vina kada nije mana najčešće dolazi kao miris oraha.
Hlapljive kiseline: miris etil acetata (laka za nokte) ili octikavosti kad je u kombinaciji sa oksidacijom.
Vlažni karton: nekad česta, danas iznimno rijetka aroma koja signalizira slabo održavanje dijelova za filtraciju to jest nedovoljno često mijenjanje filter ploča.
Brettanomyces: Kolokvijalno bret, nepoželjne gljivice koje u vinima sa visokim PH i isključivo iz drvenih bačava izazivaju odbojan miris štale.
Redukcija: Jako česta mana neugodno zatvorenog mirisa koji ponekad podsjeća na gumu. U početnim fazama potrebno mu je samo malo zraka da nestane, a ako su se počeli stvarati merkaptani (reduktivni sumporni spojevi) upotrebite trik sa vinskim ključem ili nekim drugim bakrenim predmetom poput novčića, koji će djelomično ukloniti taj težak miris.
Ostale mane: kiseli kupus, mišja mokraća, plijesan, luk, blatnjavo zemljani tonovi i teške animalne note.