Prve trešnje pojavile su se na tržnicama već u svibnju, no svi oni koji ih željno iščekuju cijelo proljeće, ovaj mjesec doći će na svoje. Njezino službeno ime je cerasus, a dolazi od imena grada u Maloj Aziji, Kerasosa oko kojega su rasle u velikim količinama. Iako su izgledom bliske višnjama, a i engleski naziv im je vrlo sličan (sweet cherry) zbog toga što je višnja zapravo hibrid trešnje i divljih, kiselih plodova, one se uvelike razlikuju okusom. Razlikujemo trešnje s mekanijim i tvrđim, hrustavim mesom, dolaze u crvenoj i žutoj boji, a ima ih preko 1000 sorti. Bogate su prehrambenim vlaknima, vitaminima C, B, A, sadrže mnogo minerala, posebno kalcija, željeza i kalija, ne sadrže masnoću i pune su vode (preko 80%) pa su idealne za svaku kuru mršavljenja. Trešnje su odlične za svaki međuobrok, najviše se konzumiraju svježe, i kao takve u hladnjaku mogu stajati nekoliko dana. No, ako ih želite sačuvati i u njima uživati i kad nestanu sa štandova, odvojite im peteljke i koštice pa ih pospremite u zamrzivač.
Svakako je preporučljivo, kako god ih pripremali, da im prvo izvadite koštice, a to traži malu dozu strpljenja, no isplati se jer nije baš ugodno prebirati koštice po zubima. Trešnje nisu rezervirane samo za kolače, štrudle, torte, kreme, sladolede, sorbeto, marmelade, kompote, one se poslužuju i u obliku umaka uz piletinu, puretinu, patku, svinjetinu, stavljaju se u rižota u kombinaciji s mesom i povrćem, a možete ih poslužiti i kao hladnu juhu. Osušeni plod se također može koristiti u mesnim jelima te kolačima, keksima ili samo kao grickalica. Osim toga, od njih se radi i sok, likeri i rakija trešnjevača.
Direktno na stablu ili na placu ne propustite se ovaj mjesec izguštati u slatkim, hrustavim i sočnim trešnjama, a pospremite u duboko i određenu zalihu za naredne mjesece.