Čokolada je vjerojatno najomiljenija namirnica na cijeloj zemaljskoj kugli. Djeca smišljaju najrazličitije tajne podvige kako bi je se dočepali, odrasli krišom kradu još jednu pločicu dobro skrivene čokolade u kuhinjskim ormarićima, a svi pokušavamo naći znanstveno utemeljene činjenice kako je upravo ona blagotvorna za naše zdravlje. Donosimo sedam činjenica koje vjerojatno niste znali o čokoladi:
1. Čokolada je bolja od poljupca
2007.provedeno je istraživanje u kojem su sudjelovali ljubavni parovi te je praćena njihova frkvencija srca i moždana aktivnost. Rezltati su pokazali kako konzumiranje čokolade proizvodi dugotrajniju i intenzivniju reakciju nego ljubljenje.
2. Čokolada se prvi put pojavljuje u ritualnim napitcima
Maje i Omleci (najstariji narod Meksika) prvi su narodi koji su kultivirali čokoladu i pripremali napitke “chocatl” od prženih kakao zrnaca. Stotinama godina vjerovalo se kako je taj napitak vrlo snažan afrodizijak.
3. Čokolada kao platežno sredstvo
U drevnoj središnjoj i južnoj Americi zrna kakaovca koristila su se kao valuta plaćanja.
4. Čokolada nije bila poznata dok se nije pojavila u Europi
Svoju popularnost, čokolada može zahvaliti španjolskim konkvistadorima koji su čudesni “chocatl” prenijeli na europsko tlo. Budući da je bio previše gorak, isti napitak prodavali su ga trgovcima s kavom koji su ga potom miješali s kavom te željeli proizvesti napitak koji bi se mogao nadmetati kao jedinstven proizvod i konkurirati kavi i čaju, ali on se uslijed godina-izgubio.
5. Europljani najveći potrošači čokolade
Od primjerice 20 zemalja koje slove kao najveći potrošači čokolade čak 80% ih je sa starog kontineta.
6. Nizozemcima moramo zahvaliti za čokoladu kakvu poznajemo danas
1828.godine tvrtka van Houten, patentirala je izum preše koja je mogla samnljeti kakaovac do najfinijeg praha koji se kasnije pretvarao u toplu čokoladu kakvu danas poznajemo, a isto tako uz dodatak šećera i maslaca pretvarali su ga u kremaste pločice i praline.
7. Čokolada kakvu mi danas najčešće jedemo proizvod je trulih zrna kakaovca
Nakon dva tjedna zrna počinju fermentirati i truliti, a k tome se još dodaje i zagrijavanje. Taj postupak omogućuje svojevrsno “ubijanje” zrnca kakaova, odnosno sprečava klijanje iz zrna u biljku.