pišu: Definicija hrane
Ovog puta naše stručne suradnice; diplomirane nutricionistice Karmen Matković-Melki i Tena Niseteo odlučile su reći par riječi o velikoj i nezamjenjivoj-čokoladi.
Čokolada…hrana bogova drevnih Asteka i Maja, soul food suvremenog svijeta, filozofija, kult, ovisnost… Ona je mnogo više od izbalansirane smjese kakao praha, kakao maslaca i šećera, ona je simbol gastronomskog užitka i katalizator emocionalnog zadovoljstva.
Nutricionistički aspekt čokolade
Čokolada je puno više od obične kalorijske bombe iako je to, s obzirom na njezinih 500 kcal u 100g , prva asocijacija. Ona je bogat izvor mikronutrijenata poput željeza, magnezija, fosfora, kalija i cinka te, ovisno sastavu i kombinacijama s raznim vrstama voća i orašastih plodova, u njoj nalazimo kalcij, vitamine B skupine, tokoferole i beta karotene što ju, unatoč visokom udjelu masti i jednostavnih ugljikohidrata uopće ne ubraja u namirnice koje se smatraju „praznim kalorijama“.
Govoreći o sastavu, upravo je njezin antioksidativni profil glavni predmet znanstvenog interesa o čemu svjedoči veliki broj istraživanja učinjenih baš na čokoladi. U posljednje vrijeme na „čokoladne“ polifenole sve više se gleda iz prespektive nutrigenomike, koja istražuje nutraceutička svojstva flavonoida u koje se ubrajaju flavonoli, katehini, epikatehini i proantocijanidi, redom snažni borci protiv oksidativnog stresa čiji je sadržaj u čokoladnom proizvodu proporcionalan udjelu kakao praha.
A bijela čokokolada?
Zanimljivo je dakle da ih bijela čokolada, koja je ustvari smjesa šećera i kakao maslaca, uopće ne sadrži! U prijevodu: više gorkog okusa, veći flavonoidni sadržaj, stoga kockica tamne čokolade, s udjelom kakaa iznad 60%, sadrži gotovo jednaku količinu polifenola kao i mala šalica kave ili list zelene salate!